|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Događaji se događaju. I uvijek u pravi čas. Za svoj trideseti rođendan Putokazi najavljuju dva. Događaja, naravno. Onaj zamjenski, u Arheološkom parku u Rijeci, 3. rujna. I jedan posve novi, za sve one koji nisu uspjeli doći do svojih ulaznica, dogodit će se 13. rujna u HNK „Ivana pl. Zajca“ u 21 sat.
Putokazi za trideseti rođendan predstavljaju:
Vremenska kapsula br. 30, glazbena retrospektiva 1984.-2014.
Porculan, koncertna promocija
Grad Rijeka daruje - Arheološki park, 3. rujan, 21.00h
Događaj se ponavlja u 23.00h
(Već preuzete gratis ulaznice s odgođenog koncerta iz srpnja vrijede za nove termine)
Rijeka, HNK „Ivana pl. Zajca“, 13. rujan, 21.00h
(Pretprodaja ulaznica na blagajni kazališta)
Putokazi su mjesto prijateljstva u kojem postavši Putokaz to doista i ostaješ. Svugdje i u svemu. Ne čudi zato što se pjevači iz različitih generacija Putokaza i ne moraju posebno upoznavati pri prvom susretu jer se zapravo već poznaju, od nekud..
Pridružite se i vi slavlju stvaralaštva, zajedništva i prijateljstva, jer trideseta je samo jednom!
Novi album "Porculan” i njegove najfinije djelove izvode članice aktualne postave Putokaza, Antonia Svetina, Andrea Stanišić, Dolores Marinić, Ivana Blaškan, Iva Sabolić, Nera Butigan, Mia Doričić i Ana Jerčinović.
Kako pak izgleda sinergija 60 pjevača, dojučerašnjih članova Putokaza, može se čuti, vidjeti i prije svega osjetiti uz Vremensku kapsulu br. 30, glazbenu retrospektivu Putokaza 1984.-2014. Jer Putokazi su utočiste i mjesto rađanja i otkrivanja samih sebe, drugih, svijeta i univerzuma, pa tako i Mjeseca, Zemlje, Nove Zemlje, Androide.. Uz počast mjuziklima, filmskim i glazbenim velikanima.
Putokazi 30:
Mia Egredžija Jasmina Sokoli Tamara Dorčić Magda Martedić Branka Antić Ivana Blaškan Nataša Uljan Daniela Rašić Strčić Vedrana Lisica Sandra Vagaja Ina Vidušin Ana Birkić Ana Blečić Jelenović Amira Štefanec Ilenia Marazzotta Jasenka Rutar Irena Križ Sarah Nicol Vukšić Sandra Slavić Nikolina Tomljanović Ivona Maričić Elena Tomeček Zdjelar Goran Perožić Marko Končurat Dunja Kučan Rachela Sindičić Alen Petrić Emir Majstorović Danko Ettinger Alan Poropat Kristina i Petar Čučak Damir Josip Kaštelan Andrej Babić Olga Krmpotić Martina Pađen Haskić Rahela Grozdanov Olja Dešić Suzana Arbanas Vivien Galletta Angela Jeličić Tea i Lovro Mirth Barbara Krasny Saša Krepelnik Marko Anić Dragana Stijelja Vujčić Snježana Pantoš Alan Crnković Arsen Uran Maša i Matko Basara Radmila Domijan Kovačević Sanja Lazić Nenad Mataija Sandra Vidović Angelina Macan Todorović Suzi Sečen Carmela Perica Žmirić Nataša Kinkela Sandra Mezzogori-Mulac Tamara Smokvina Dušica Branković Tamara Kovačević Mikšić Sanda Đurić Nataša Brumen Stijelja. Pod umjetničkim vodstvom Olje Dešića, Andreja Babića, Marka Anića, Žaka Valente, Tajči Čekade i Mirande Đaković.
Putokazi u brojkama!
Putokazi su rad započeli 1984. godine, isprva kao vokalna skupina, potom kao mješoviti zbor, a od 2003. djeluju kao ženska vokalna skupina. Utemeljila ih je i vodi Miranda Đaković. U tridesetogodišnjoj konstanti, jedino u čemu se Putokazi nikad nisu mijenjali jest upravo da od promjena ne bježe, ne podilaze komercijalnim zahtjevima, pa je svaki njihov glazbeni projekt novo istraživanje i pomicanje granica u stilskom, žanrovskom, vokalnom i izvedbenom smislu. Pod zastavom Putokaza izmijenilo se četiri stotine pjevača u deset pjevačkih generacija. Tijekom proteklih trideset godina snimili su 13 nosača zvuka, 12 albuma i DVD. Ostvarili oko 1000 nastupa i koncerata, 25 gostovanja (Sarajevo, Krakow, Skopje, Beograd, Novi Sad, Trst, Graz, Maribor, Nürnberg, Ljubljana, Faenza, Grosswarasdorf, Jalta, Berlin, Nagoya, Karlsruhe, Košice), 85 sudjelovanja u kazališnim predstavama i 21 sudjelovanje u kompilacijama i projektima ostalih izvođača. Osvojili su 18 prvih festivalskih nagrada. Dva su puta predstavljali Hrvatsku na internacionalnim događanjima (Radio France i Expo 2005., Japan), dva su puta sudjelovali na Eurosongu. Dobitnici su tri Porina (uz još 3 nominacije). Dobitnici su dvije Nagrade grada Rijeke (1984. i 1998.). Ovogodišnji su dobitnici nagrade Status za izniman doprinos hrvatskoj glazbi, a Miranda Đaković, ovogodišnja je dobitnica Zlatne plakete "Grb grada Rijeke", javnog priznanja Grada Rijeke za sveukupno glazbeno djelovanje i postignuća, posebno u umjetničkom vodstvu i radu s Putokazima.
|
print  |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| Wagner-Liszt |
|
Njemački skladatelj RICHARD WAGNER (Leipzig ,1813. – Venecija ,1883.), čiju 200. obljetnicu rođenja upravo obilježava cijeli glazbeni svijet, poznat je po burnom i uzbudljivom životu, ali i po svojim osobitim pogledima na glazbu, poeziju i filozofiju. Fanatičnost kojom se unosio u ostvarenje svojih planova i djela učinili su toga velikog opernog reformatora jednim od najzanimljivijih, a istodobno i najkontroverzvijih umjetnika 19. stoljeća. Od premijere "Tannhausera" 1845. godine, Wagnerova je umjetnost sve do danas bila u središtu najžešćih sukoba koji su dovodili do krajnjih stavova - od negiranja do uzvišavanja. Nietzsche ga je, primjerice, veličao u djelu ''Rođenje tragedije iz duha glazbe'': ''Što god Wagner nije sposoban učiniti ne vrijedi. Unatoč tome, Wagner je sposoban učiniti mnoštvo stvari, ali ne želi, jer se strogo drži načela. Što god je Wagner sposoban učiniti, nitko poslije njega ne može učiniti, nitko nije učinio prije njega i nitko nikad više ne može učiniti'', da bi ga samo osamnaest godina nakon toga u eseju ''Nietzsche kontra Wagnera'' žestoko osporavao.
Iako mu je predhodio buran tijek životnih događanja, važan trenutak u Wagnerovu životu svakako je susret s Mathildom Wasendonck 1852. godine. Bila je supruga bogatog trgovca svilom i Wagnerova dobročinitelja Otta Wasendoncka, lijepa žena istančana osjećaja za poeziju i glazbu koja je obožavala Wagnera. Njihov odnos ubrzo prerasta u prisnu vezu, a prema mnogima, ta je duboko proživljena ljubav zapravo najintezivnija od svih epizoda njegovog ljubavnog života, koja je svoje postojanje nastavila u njegovoj glazbi. Još je 1854. pisao svom dobrom prijatelju Franzu Lisztu: "Budući da nikada u životu nisam doživio istinsku ljubavnu sreću, želim podići najčudesnijem od svih snova spomenik u kojem će se od početka do kraja slaviti ljubav. Imam u glavi osnovu "Tristana i Izolde". Wagner je tada po strani ostavio "Prsten Nibelunga" i prionuo pisanju "Tristana i Izolde", za koji izvor nalazi u tragičnoj srednjovjekovnoj ljubavnoj priči iz doba kralja Arthura. Međutim, usporedo sa skladanjem ove opere, Wagner uglazbljuje pet Mathildinih pjesama od kojih dvije znakovito podnaslovljuje sa: Studija za Tristana i Izoldu. "Wesendonck Lieder"ili "Pjesme Mathilde Wesendonck" mogu se čitati i kao dnevnik njihove ljubavne veze ili "težnja da se riječima iskaže doživljaj ljubavne ekstaze" pri čemu Mathilda želi zaustaviti kotač vremena. Ljubavna priča Mathilde i Wagnera završila je 1858. kada je njegova prva supruga, glumica Minna Planer pronašla pismo upućeno Mathilde.
A opera "Tristan i Izolda" praizvedena je 10. lipnja 1865. u Münchenu pod dirigentskim vodstvom još jednog njegovog velikog poklonika Hansa von Bülowa, koji je istodobno bio zet Wagnerova prijatelja Franza Liszta, a s čijom kćeri Cosimom ima dvoje djece. Te iste godine Cosima rađa svoje treće dijete, kćer Izoldu, čiji otac, međutim, nije njen suprug Hans von Bülow već Richard Wagner. Oni su zapravo dvije godine ranije, tijekom jedne duge vožnje kočijom po Berlinu priznali osjećaje što su ih međusobno gajili, "suzama i jecajima", kako je Wagner kasnije zapisao, "zapečatili smo svoje priznanje da pripadamo jedno drugome". Ta je izvanbračna veza značila pravi društveni skandal, a osobito žestoko joj se protivio FRANZ LISZT (Doborján,1811.- Bayreuth,1886.), čime je bilo narušeno njegovo prijateljstvo s Wagnerom. Wagner je Liszta upoznao u Weimaru 1849. godine gdje je ovaj mađarski klavirski virtuoz slavljen diljem Europe, bio postavljen za kapelnika u tamošnjoj Staatskapelle a živio je sa svojom ljubavnicom, groficom Carolyne von Sayn-Wittgenstein. U njoj je pronašao doraslu partnericu za razgovore o glazbi i umjetnosti, u kojima je nerijetko u Weimaru sudjelovao i Wagner, i istovremeno pokroviteljicu svoje umjetnosti. Weimarske godine umjetnički su najproduktivnije godine u životu Liszta. U to vrijeme su nastala mnoga klavirska djela, dvanaest simfonijskih pjesama, svjetovna djela i duhovna glazba. Liszt je dirigirao probom "Tannhäusera", a Wagner je bio impresioniran. Ukupno je 36 puta dirigirao operama Richarda Wagnera, a pod njegovom je upravom praizvedena i Wagnerova opera "Lohengrin".
U Weimaru je nastao i poznatiji od njegova dva koncerta skladana za klavir i orkestar, Prvi u Es-duru, skladan 1857., a iste godine i praizveden u Weimaru. Solističku dionicu svirao je sam Liszt, a dirigirao je slavni francuski skladatelj Hector Berlioz.
"Fantaziju na mađarske narodne melodije", poznatu i pod kraćim nazivom Mađarska fantazija, skladao je Liszt pet godina ranije, 1852. Riječ je zapravo o preradi njegove Mađarske rapsodije br. 14., originalno pisane za klavir, što ju je obradio za klavir i orkestar. Djelo je praizvedeno 1953. godine u Pešti, kada je Hans von Bülow nastupio kao solist, a orkestrom je dirigirao Ferenc Erkel. |
| print |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
| BIJELI BOŽIĆ I NOVOGODIŠNJI KONCERT |
|
 Upravo naši tradicionalni blagdanski, Božićni i Novogodišnji koncerti prepoznati su kao mjesto okupljanja i druženja, u posebnom ozračju i uz trenutke iznimnog glazbenog užitka, u zadnjem mjesecu kalendarske godine.
Koncert „Bijeli Božić“ donosi najljepše i najpoznatije hrvatske i svjetske božićne pjesme u izvedbi zbora i orkestra Opere HNK Ivana pl. Zajca i specijalnog gosta, legendarnog hrvatskog pjevača Drage Diklića te izvrsnih riječkih vokalnih solista Vivien Gallette, Leonore Surian i Voljena Grbca.
Na uvijek popularnim Novogodišnjim koncertima, uz neizostavne Straussove valcere ove godine posjetitelji će moći uživati i u Rapsodiji na Paganinijevu temu za glasovir i orkestar Sergeja Rahmanjinova, u izvedbi riječkog pijanista Filipa Faka, te najljepšim valcerima iz simfonijske baletne literature. |
| print |
|
|
|
| KANAT ZVONI |
| KONCERT POVODOM 20. OBLJETNICE KLAPE KASTAV |
PROJDEN KROZ PASIKE dalmatinska narodna, obradio Josip Veršić
JUTE SAN SE ZAJUBIJA dalmatinska narodna, spontano pučko pjevanje
LOZA U ŠKRIPU Rajimir Kraljević, Nediljko Begić
'VO JE NAŠA ZEMJA Mojimir Ćaćija, Jakov Dukić
OJ IVANE, RODE MOJ dalmatinska narodna, obradio Silvije Bombardelli
DALMATINSKI ŠAJKAŠ Armin Šrabec
KAPETANE MOJ Zdenko Runjić, Tomislav Zuppa, arr. Nikola Buble i Saša Matovina
DEL TEBE Robert Grubišić, Zlatan Marunić, arr. Robert Grubišić i Saša Matovina
GOSPODIN OD ONORA Sanjin Ljubotina, Đurđa Grujičić, arr. Saša Matovina
LIPA MOJA Zlatan Stipišić Gibonni, arr. Rajimir Kraljević
ČIPKARICA Sanjin Mandičić, Karmen Hlača-Santinika, arr. Ivan Popeskić i Saša Matovina
BEZ TEBE Tomislav Mrduljaš, arr. Saša Matovina
ROŽA Bruno Krajcar, arr. Saša Matovina
VJERUJ MI Bruno Krajcar, arr. Saša Matovina
ŽAŽARA Robert Pilepić, Robert Pilepić i Radovan Tadej, arr. Ivan Popeskić i Saša Matovina
PISMO ĆALI Zdenko Runjić, Tomislav Zuppa, Nikola Buble
KANET NA VETRU Robert Grubišić, Marina Valković, arr. Robert Grubišić i Saša Matovina
POD OREHON Igor Lesica, Igor Lesica i Velimir Tuhtan, arr. Saša Matovina
LIJEPA BEZ DUŠE Riccardo Cocciante, Alka Vuica, arr. Saša Matovina
BEAUTIFUL MARIA OF MY SOUL Robert Kraft, Arne Glimcher, arr. Saša Matovina
DOBAR DAN Zlatan Stipišić Gibonni, arr. Svetomir Popović Članovi pratećeg instrumentalnog sastava: Zvjezdan Ružić – klavir
Damjan Grbac – bas gitara
Tonči Grabuišić – bubnjevi
Diana Grubišić Ćiković – harfa
Đeni Trdić Barić – flauta
Ivica Lukanec – truba
Članovi klape Kastav Aleksandar Pauletić – I. tenor
Saša Matovina – II. tenor i umjetnički voditelj
Robert Štefančić – II. tenor
Mislav Galler – bariton
Bojan Stanić – bariton
Denis Crnjaković – bas
Zlatko Vičić – bas
Zoran Buneta – bas
Dino Škamo – bas |
| print |
|
|